Tajanstveni susret danskoga fizičara Nielsa Bohra i njegova njemačkoga kolege Wernera Heisenberga zbio se 1941. g. u okupiranom Kopenhagenu. Bili su bliski prijatelji i suradnici. Zajedničkim radom na kvantnoj mehanici i principu neodređenosti dvadesetih godina 20. stoljeća došli su do revolucionarnih otkrića u atomskoj fizici. No, 1941. godine oni su na suprotstavljenim stranama u svjetskome ratu. Zašto je Heisenberg došao k Bohru? Zašto je tim razgovorom u Kopenhagenu njihovo slavno prijateljstvo zauvijek završilo? Koliko su bili odgovorni za neka od prijelomnih povijesnih zbivanja? – pitanja su koja nisu prestala pobuđivati zanimanje sve do današnjeg dana.

Malo se koje otkriće u povijesti znanosti može usporediti s otkrićem nuklearne fisije, s jedne strane po iznimno kratkom vremenu koje je prošlo od prvih teorijskih diskusija do čuvene atomske gljive, a još više po strahovito snažnim i dalekosežnim posljedicama praktične primjene toga otkrića. Stvaranje atomske bombe i odluka o njenoj primjeni nepovratno su promijenili svjetsku zajednicu i odnose unutar nje te stvorili nova mjerila čovjekove svijesti o vlastitoj moći i njezinim granicama. Snažnije nego ikada prije nametnula su se pitanja savjesti, odgovornosti i morala, a ta pitanja prate i suvremeni razvoj znanosti i politike te čine i činit će i ubuduće neizbježiv dio čovjekova postojanja.

Od svoga prvog izdanja u Velikoj Britaniji 1998. g. Kopenhagen je izazvao brojne rasprave i polemike širom svijeta, organizirani su međunarodni znanstveni simpoziji u SAD i više europskih zemalja, a u diskusijama sve do danas sudjeluju znanstvenici, povjesničari, povjesničari znanosti te brojni čitatelji zainteresirani za društvene implikacije znanstvenih otkrića.