Michael Frayn, engleski dramatičar, romanopisac i prevodilac, rodio se u Londonu 1933. g. Studirao je ruski, francuski i filozofiju na Sveučilištu Cambridge. Karijeru je započeo u novinama The Guardian kao reporter, a od 1959. do 1962. bio je njihov kolumnist. Od 1962. do 1968. pisao je za The Observer, u kojemu je još godinama objavljivao putopisne reportaže s raznih strana svijeta. Objavio je deset romana, od kojih su najpoznatiji Ljudi od lima (The Tin Men), Prevodilac s ruskoga (The Russian Interpreter), Vrlo privatan život (A Very Private Life),Potkraj prijepodneva (Towards the End of the Morning), Spuštanje na Sunce(Landing on the Sun), Naglavce (Headlong), koji je ušao u uži izbor za nagradu Booker 1999., Špijuni (Spies), za koji je dobio nagradu Whitbread 2002. i U čemu je stvar (The Trick of It). Frayn je i vrlo uspješan dramatičar. Njegove su drame izvođene na mnogim svjetskim pozornicama, a više ih je izvedeno i na televiziji u produkciji BBC-a. Najpoznatije su Abecedni red (Alphabetical Order), Kaos u kulisama (Noises Off), koja se na londonskom West Endu prikazivala pune četiri godine, Oblaci (Clouds), Čitava vječnost (Donkeys’ Years), Dobročinitelji(Benefactors), Kopenhagen (Copenhagen) te Demokracija (Democracy). Okušao se i u radu na televiziji. Snimio je dva filma. Prvi film, U smjeru kazaljke na satu(Clockwise), snimio je 1986. g., a za drugi film, Prvo i zadnje (First and Last), dobio je 1990. g. nagradu »Emmy«. Za BBC je napisao i snimio seriju putopisa o europskim glavnim gradovima te Jeruzalemu i Australiji. Za svoje drame, komedije i televizijske adaptacije Frayn je dobio mnoga priznanja i nagrade, od »drame godine«, »komedije godine« (triput) do nagrada »Emmy« i »Tony«. Potonju je 2000. g. dobio za Kopenhagen. Svestrani Frayn bavi se i prevođenjem. S ruskoga je na engleski preveo Čehovljeve drame Višnjik, Tri sestre, Galeb iUjak Vanja te četiri jednočinke, a za kazalište je adaptirao nekoliko njegovih kratkih priča. Preveo je i neka djela Lava Tolstoja, Jurija Trifonova i Jeana Anouilha