Unutar srednjovjekovne europske književnosti, Snorra Edda zauzima posebno značajan položaj, jer predstavlja jedini pokušaj sustavnoga prikaza mitološke predaje na našem kontinentu. Osim ove sjevernogermanske mitologije, ništa sličnoga ne postoji ni u antici ni u srednjovjekovnoj književnosti drugih europskih naroda. Snorra Edda sastoji se od Prologa i tri glavna dijela: Gylfaginning (Obmanjivanje Gylfija), Skáldskaparmál (Riječ o pjesništvu) i Háttatal (Popis stihova). U Prologu Snorri iznosi svoj pogled na mitološki materijal koji želi ispričati, a prvi dio Edde (Obmanjivanje Gylfija) sažeti je prikaz sjeverno-germanske mitologije, od postanka svijeta, preko priča iz života bogova, do njihove konačne propasti, Ragnaröka.

Okvir za pripovijedanje u dijelu Edde kojemu je naslov Gylfaginning (Obmanjivanje Gylfija, čini crtica o mitskome švedskom kralju Gylfiju, predstavniku prastanovnika europskoga sjevera, mudroga i upućenog u čarolije. Preodjeven i pod imenom Gangleri (»onaj koji hoda«) Gylfi putuje u Asgard (»svijet Asa«) da bi upoznao Ase i naučio njihovu mudrost i magiju, te stvorio vezu između njih i svoga naroda. Tu, u dvoru, susreće bogove koji odgovaraju na njegova pitanja o postanku i propasti svijeta, o bogovima i njihovim djelima. Na kraju Asi iscrpe svoje znanje, pa se rješavaju Ganglerija, koji se uz tutanj grmljavine neočekivano nađe na poljani s koje su iščezli i dvori i bogovi. Sve je bila samo obmana i čarolija. No ono što je Gangleri doživio i čuo, i dalje se prepričavalo u njegovoj zemlji.