Teorije razvoja znanosti prikazuju suvremene teorije o znanosti, a posebno odnos disciplina povijesti i filozofije znanosti. Temeljni problem koji Jasmina Lelas obrađuje u knjizi jest: kako raste znanstvena spoznaja. Osnovna misao kojom se autorica rukovodi u cijeloj knjizi jest da se znanost, kao i filozofija znanosti, moraju promatrati u njihovoj povijesnosti. To znači da znanost nije statičan skup jedinstvenih metodologija, ona nije zauvijek fiksiran odnos prema prirodi, već bitan izraz čovjekove prirode koji evoluira zajedno s ostalim oblicima znanja.

Knjiga se sastoji od pet poglavlja. U prva dva, »Povijesnost znanosti: odnos filozofije znanosti i povijesti znanosti« te »Povijest prirodnih znanosti: kritički osvrt na disciplinu« raspravlja se o pojmovima filozofije znanosti i znanstvene historiografije, o njihovom međusobnom odnosu, o potrebi historizacije filozofije znanosti, daje se kratak prikaz razvoja discipline povijesti znanosti, razmatra unutarnji i vanjski pristup znanosti, upozorava na pojedine probleme u oba pristupa i sugerira mogući odgovor na pojedina pitanja. Treće poglavlje, »Pogled na rast znanosti u filozofiji Bečkoga kruga i Karla Poppera«, prikazuje postavke jednog od najutjecajnijih smjerova u filozofiji znanosti – logičkoga empirizma, odnosno pozitivizma 20. stoljeća, poznatijega pod nazivom Bečki krug, i to na primjeru njegova najdosljednijega zagovaratelja – Rudolfa Carnapa. Pojedine teze logičkoga empirizma kritički se razmatraju, a posebno se analiziraju stavovi prvoga kritičara Bečkoga kruga – Karla Poppera. Četvrto poglavlje, »Epistemološki relativizam u djelu Thomasa Kuhna«, raspravlja o utjecajnoj Kuhnovoj knjizi Struktura znanstvenih revolucija. Pozorno se analiziraju i kritički razmatraju pojedini Kuhnovi pojmovi (npr. paradigma, pretparadigmatičko razdoblje, razdoblje normalne znanosti, razdoblje krize, znanstvena revolucija). U petome članku, pod naslovom »Heisenbergovo razumijevanje razvoja prirodnih znanosti«, raspravlja se o problemima koje je pred odnos filozofije i povijesti znanosti postavila Heisenbergova teorija neodređenosti, tj. kvantna teorija.

Predgovor i opsežan Pogovor knjizi napisao je Srđan Lelas, nadopunjujući analizirane modele razvoja znanosti novim pristupima, te posebnim i podrobnim osvrtom na genealoški model Ivana Supeka. Time je knjiga dobila na cjelovitosti i može poslužiti kao uvod u filozofiju znanosti, odnosno u teoriju povijesti znanosti.

Knjizi su pridodani bibliografija (popis radova Jasmine Lelas te odabrana literatura iz filozofije znanosti i teorije povijesti znanosti) i kazalo imena.