Hrvatska se dopreporodna leksikografija može uvjetno podijeliti na dvije razmjerno velike skupine djela: jednoj pripadaju objavljeni rječnici, a drugu tvore oni neobjavljeni. Među pet velikih neobjavljenih rječnika, nastalih u rasponu od kojih stotinu i pedeset godina, od druge polovice 17. pa do početka 19. stoljeća, pripada i rukopisni latinsko-hrvatski rječnik Pavla Rittera Vitezovića pod naslovom Lexicon Latino-Illyricum. Nastojeći izgraditi jedan književni jezik za sve Hrvate, Vitezović je godinama sastavljao veliki rječnik hrvatskoga jezika. Taj se je rječnik sastojao od dva dijela: prvi je dio bio hrvatsko-latinski (u dva sveska), koji je na žalost izgubljen, a drugi latinsko-hrvatski, sastavljen na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, dakle oko godine 1700. Taj se rukopisni rječnik čuva u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu. Naše se izdanje Vitezovićeva Lexicona sastoji od triju svezaka: 

I. Prijeslik rukopisa
II. Prijepis i obrada
III. Hrvatsko-latinski rječnik

I. svezak

U prvome je svesku preslikan sam rukopisni rječnik. Za taj je svezak pogovor napisao Bojan Marotti. U pogovoru se potanko opisuje očuvani rukopis, te se navode svi oni postupci koje je trebalo učiniti da bi taj Vitezovićev rukopisni rječnik mogao biti objelodanjen. Rukopisni je pak izvornik trebalo objaviti, jer se, kako godine protječu, nalazi u sve lošijem stanju, pa je njegovo listanje dopušteno samo uz uporabu rukavica.

II. svezak

U drugome je svesku objavljen prijepis rječnika, tj. njegovo prvo izdanje. Rječnik su kritički pročitale i upisale u stroj Zrnka Meštrović i Nada Vajs, a obradio ga je i priredio Bojan Marotti. Budući da je posrijedi kritičko izdanje, u njem se, osim samoga Vitezovićeva rječnika, nalazi i određeni broj prirediteljevih zahvata. Taj je prirediteljev skup zahvata utemeljen na načelu »najveće moguće kritičnosti«. To znači da sve ono što je Vitezović na određeni način svojom rukom zapisao, mora tako biti otisnuto i u samome objavku, dočim svako odstupanje od rukopisnoga izvornika mora u objavku biti posve jasno naznačeno kao prirediteljev zahvat. Predgovor je drugomu svesku, u kojem se potanko opisuje taj skup zahvata, napisao Bojan Marotti.

III. svezak

U trećem se svesku donosi hrvatsko-latinski preokretni rječnik, priređen na osnovi Vitezovićeva latinsko-hrvatskoga rječnika. Na taj je način, u određenome smislu, hrvatskoj kulturi vraćen izgubljeni Vitezovićev hrvatsko-latinski rječnik. Taj su preokretni rječnik, koji sadržava i kritički aparat, izradile Nada Vajs i Zrnka Meštrović, te su za nj napisale i predgovor, u kojem se iznose načela njegove izrade.

Ovaj je svezak objavljen u suizdanju s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje.