»Ne samo neobična, nego fantastična, čudesna, očuđavajuća knjiga...«, kako ju je opisao Nikica Petrak, Ivanjekov Mali rječnik romantizma govori o jednome razdoblju u povijesti europske književnosti, likovnih umjetnosti i općenito kulture, koje je potrajalo kojih pedesetak godina (otprilike od 1780. do 1830.), a koje je uvelike izmijenilo kako književne, tako i opće umjetničke konvencije, te ujedno izvršilo znatan utjecaj na potonje naraštaje, sve do današnjih dana.

Neobičnost je knjige u njenoj leksikografskoj formi, premda je riječ o književnome djelu u kojemu Ivanjek iznosi duboko proživljen i posve osoban doživljaj romantizma, i to prije svega engleskoga, dakle romantizma na Otoku. Tako se u njemu ne pojavljuju samo glavni nositelji romantičkoga pisanja, slikanja ili pogleda na svijet, poput Blakea, Coleridgea, Wordswortha, Byrona, Shelleya, Keatsa, Reynoldsa ili Turnera, nego i čitav niz posve nepoznatih osoba, tzv. »malih ljudi«, koji su bili u nekakvu dodiru s »velikima«, ili se pak nečim drugim, često puta i posve neobičnim, uklapaju u opći »duh vremena«. Na taj način, povezujući pojedine osobe, događaje i pojmove, Ivanjek uspijeva ne samo rekonstruirati čitavu jednu epohu, tj. duhovno uspostaviti jedan danas već daleki svijet, nego ujedno iznijeti i svoj osebujan pogled na tako oživjelo razdoblje.

Mali rječnik romantizma, za koji je Željko Ivanjek 2002. g. dobio Nagradu Matice hrvatske, elegantno objedinjuje nadahnuto književno djelo i višestruko koristan priručnik pri proučavanju romantizma i povijesti europske kulture.